MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” ČETVRTO POGLAVLJE

IV

Dizala se magla iz doline prema vrhovima planine. Demir je nekoliko trenutaka stajao ispred kuće gledajući ma- glu koja se pela. Poče obilaziti oko kuće i ugleda sveže tragove ljudskih stopala. „Otišli su prema planini”, pomisli i pođe, ali se odmah vrati i reče ženi da deca isteraju ovce i da ih poteraju gore prema bregu kako bi utrli tragove. Uđe u kolibu i izvede psa. Natače lanac na kolac i pomilova ga po dugačkoj dlaki. „Moram otići, moram prijaviti, nema druge, neka sve u dim izgori, neka me ubiju, neka rade šta hoće, ja moram”. „Čekaj, čekaj, šta žuriš, imaš vremena”, govorio je izvodeći vranca iz izbe. ,,Ne idi, budalo jedna, niko ih nije čuo, a stoka će utrti tragove i nikom ništa”. Pogleda vranca, bio je lep kao devojka. Brzo navuče nove čakšire, vezani mintan i zavi oko glave beli šal. Pomisli da se suviše nakinđurio. „Šta će oni dole reći?” Skinu sedlo i prinese samar, Vranac se uznemiri. Nije on navikao na samar. ,,E, moj vranče, nemoj se čuditi i mene samare i još mi jaram, onaj veliki jaram, stavljaju i niko me i ne pita. Naviknućeš se i onda će ti bez samara biti neobično”. Osamaren vranac izgledao je mali, kratak i mršav. Zauzda konja i pođe. Jutro je poodmaklo, ali crni oblaci su bili niski i učini mu se kao da je tek svanulo. Pođe nekoliko koraka i kada se okrete da pogleda svoju kuću, šal mu se zakači za smrčeve vrljike. Šal, nove čakšire, mintan – vezan mintan. E to ne ide, ne ide. Priveza konja za vrljike i povrati se kući. Skinu sve sa sebe i navuče po- cepano ruho.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” ČETVRTO POGLAVLJE

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” TREĆE POGLAVLJE

III

U daljini velika huka. Vetar je bivao sve jači ukoliko se približavalo veče. Cvileo je u granama omorika, otkidao i u kovitlac nosio seno sa plastova. Dolinom je odjekivala grmljavina. Šuma se do zemlje povijala. Čobani su žurno terali stoku svojim kućama. Zvona su isprekidano odzvanjala. Ljudi i stoka trčali su prema skloništima. čuli su se povici: „Stoku što pre u torove, u izbe!” Oblaci puni kiše nasadiše se na brda. Navuče se mrak. Prve kaplje krupne kiše počeše udarati po drvenim krovovima. Sklopiše se nebo i zemlja. Besnela je nepogoda. Hučala je šuma i zviždao vetar.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” TREĆE POGLAVLJE

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” DRUGO POGLAVLJE

II

Ižđikala trava, sazrela za kosidbu. Modra žita su se povijala u talasima kada se vetar spuštao niz doline. Ljudi su izlazili, obilazili svoje livade, gledali u njive.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” DRUGO POGLAVLJE

MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PRVO POGLAVLJE

* Roman “Vrtlog” Muhameda Mula Musića objavljen je 1976. godine u Ediciji “Biblioteka B” Međurepubličke kulturno-prosvjetne zajednice sa sjedištem u Pljevljima. Urednik knjige bio je Ćamil Sijarić, a recenziju pored Sijarića potpisuje i Radomir Barjakatervić. Knjigu je likovno opremio Aleksandar Aleksić, dok je kao odgovorno lice ispred izdavača potpisan Kemal Šećerkadić.

Izdavački savjet činili su:  Mišo Vučićević (predsjednik) Mustafa Hadžiatlagić (potpredsjednik) akademik Dušan Kostić, akademik Ćamil Sijarić, Ramiz Bambur ,Mirko Vraneš, dr. Vojislav Maksimović, dr. Radovan Vučković, Manjo Vukotić, Bedrija Zaimović, Slobodan Dabetić, Rasim Ćelahmetović, Svetozar Radonjić-Ras, Kosta Radović Dragomir Brajković.

Obzirom da je riječ o autoru velikomedresantske generacije sandžačkobošnjačkih pisaca kao i veoma raritetnom i skoro nepoznatnom i nedostupnom djelu, sajt SANDŽAČKAKNJIZEVNOST.COM objavit će ovaj Musićev roman u više nastavaka.

Nastavi čitati MUHAMED MULE MUSIĆ “VRTLOG” PRVO POGLAVLJE

KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Ivo  Andrić  je  rekao:  „Jezik  je život  ljudi,  a  izvan  života  je  samo smrtno  ćutanje.  Jezik  je  živa  snaga  sa  kojom  je  vezana  ne  samo kultura  nego  i  samo  postojanje jednog naroda.“

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

UZEIR BEĆOVIĆ “KASIM HADŽIĆ (1917-1990)”

Profesor i publicista Kasim Hadžić rođen je 19. decembra 1917. godine u selu Zaostro, u blizini Pljevalja, a koje teritorijalno pripada opštini Priboj, iako je znatno udaljenije od toga grada. Porodica Hadžića je porijeklom iz Pljevalja. Za vrijeme turske vladavine, dok su se Pljevija zvala Taslidžom, zvali su se Hadži Durak Zade. Kasimov djeda bio je hodža, a otac Abdulah zemljoradnik, bez kojeg je rano ostao, još kao dijete od dva mjeseca. Brigu o Kasimu preuzeli su njegova majka i djed po majci Ibrahim Memić, iz Priboja, gdje je pohađao i osnovnu školu, u vremenu od 1925. do 1929. godine. Nastavljajući porodičnu tradiciju, odlazi na dalje školovanje u Veliku medresu, u Skoplje, koju uči i završava u periodu od 1929-1937. godine. Od 1937. do 1941. godine pohađa Višu šerijatsko-teološku školu u Sarajevu, na kojoj je diplomirao juna 1941.godine.

Nastavi čitati UZEIR BEĆOVIĆ “KASIM HADŽIĆ (1917-1990)”

KEMAL MUSIĆ “FEHIMA”

Kad se Fehima Hasanova vratila iz bijela svijeta u Potkrš, svi su u nju gledali kao u čudo. Kratka kosa ofarbana u crvenu boju, dugi nokti, obrve očupane, a lice ispijeno, kao da je milion jutara budno dočekalo. Nigdje one djevojke što je po potkrškim livadama čuvala stoku, nigdje one djevojke što je sa petnaest godina sjela na motor nekog neznanca i otišla. Tada je za njima ostao samo crni dim iz auspuha i prašina sa potkrške džade.

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “FEHIMA”

AMELA LUKAČ-ZORANIĆ “MERMAID’S SONG”

 

Primal shriek from weary soul

breaks the silence of the air,

each and one with only goal

side by side, now and forever, shout loud

Freedom and unity inseparable.

Nastavi čitati AMELA LUKAČ-ZORANIĆ “MERMAID’S SONG”

AMELA LUKAČ-ZORANIĆ “NEW LEDA”

Birth  day, death day

do what you may

expecting girl has no one to blame

whatever does it will be the shame

glances will hurt like the princess grain.

The burden will follow every step she takes

guilt will eat each cake she makes.

Aware of the spot in young womb

awake for the future, miserable, gloom.

Nastavi čitati AMELA LUKAČ-ZORANIĆ “NEW LEDA”

KEMAL DŽEMIĆ “PISAC I REVOLUCIONAR MUHAMED ABDAGIĆ”

                                                                          Meni je i nebo ostalo dužno

Dosadašnja proučavanja književnog djela Muhameda Abdagića uglavnom su u fokus naučnog interesiranja stavljala pjesnički i pripovjedački opus ovog značajnog nepročitanog i naučno neistraženog bošnjačkog pisca XX  stoljeća. Činjenica da  Abdagić, strastveni zanesenjak u komunističku i revolucionarnu ideju, kasnije prokazan  za sumnjivog  intelektualca, diže glas za svoj obespravljeni narod, usporila je i pokolebala potencijalne istraživače ove tajansvene  pojave  u savremenoj sandžačko-bošnjačkoj književnosti.

Nastavi čitati KEMAL DŽEMIĆ “PISAC I REVOLUCIONAR MUHAMED ABDAGIĆ”

JAHJA FEHRATOVIĆ “SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA”

Tekst Sijarićeva lirika od zavičajnog do univerzalnog doživljaja svijeta bavi se dubinskom analizom Sijarićeve lirike u kojoj se prepoznaju bazične tematsko-motivske cjeline vezane za pjesnikov uži zavičaj iz koga crpi nadahnuće za veći dio svog lirskog opusa od strane kritike okarateriziranog formom lirskih minijatura. Autor prepoznaje četiri izvorišta najznačajnijeg i najobimnijeg dijela Sijarićevog poetskoga opusa: djetinjstvo, Šipovice (uži zavičajni prostor pjesnika), sudbine ljudi iz zavičaja i problematika identiteta.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SIJARIĆEVA LIRIKA OD ZAVIČAJNOG DO UNIVERZALNOG DOŽIVLJAJA SVIJETA”