BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

Safet Hadrović Vrbički: “Sermija“- Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore, Udruženje bošnjačkih pisaca Crne Gore, Rožaje 2020.

Poslije izuzetno vrijedne antologije antiratne poezije Bošnjaka, Safeta Hadrovića Vrbičkog upravo je u izdanju Udruženja bošnjačkih pisaca Crne Gore, izašla iz štampe još jedna  njegova, takođe veoma vrijedna i značajna antologija, ovoga puta Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore pod nazivom SERMIJA (osnova, srž, osnovni element).U antologiji su zastupljena prozna djela (priče ili odlomci iz romana) 53 autora sa prostora Crne Gore i Sandžka i to kako onog dijela koji sada pripada Crnoj Gori, tako i onog koji pripada Srbiji. Uz to uz priču svakoga od autora objavljen je po jedan osvrt koji čitaocima omogućava potpuniji uvid u prozno stvaralaštvo autora, i naravno, kratka biografija svih pisaca, što je i uobičajeno. Recenzenti antologije su Hamdija Kalač i Enver Muratović, tehničku obradu knjige je izvržio diplomirani inženjer Haris Adrović, a korice Damir Skarep. Antologija je veoma lijepo opremljena i kao takva mogla bi se naći u bilo kojoj knjižari i biblioteci na svijetu. Rješenje korica i štampa su više nego dobri, mada smatram da je i na koricama ove vrijedne knjige trebalo da stoji ime autora, a ne samo na početnim stranicama, jer kada je riječ o ozbiljnom i izuzetno značajnom izdavačkom poduhvatu, za šta je bilo neophodno uložiti mnogo truda i znaja, ne treba iskazivati pretjeranu skromnost, kao u ovom slučaju.

Nastavi čitati BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

Mustafa Memić „UČENICI VELIKE MEDRESE I REVOLUCIJA”

Znalo se da je uticaj Komunističke partije Jugoslavije u Velikoj medresi u Skoplju bio prisutan još od tridesetih godina i da je on, po svojoj organizovanosti i sadržaju bio naročito zapažen kada je partijska organizacija u Skoplju obnovljena i proširena nakon dolaska na čelo Partije Josipa Broza – Tita.[1] Čudno zvuči, ali je istinito, da su onda Frankovci u Zagrebu govorili: „Ko hoće učiti komunizam, neka ide u Kraljevu medresu u Skoplju.”[2] Analize pokazuju da su u predratnim periodu 68 učenika iz ove škole bili članovi KPJ ili SKOJ-a i da je među njima bilo više poznatih revolucionara i organizatora NOB-a u svojim zavičajima i šire.[3] I nije slučajno što ovu školu najčešće nazivaju „Crvena medresa”.

Nastavi čitati Mustafa Memić „UČENICI VELIKE MEDRESE I REVOLUCIJA”

KEMAL DŽEMIĆ “PISAC I REVOLUCIONAR MUHAMED ABDAGIĆ”

                                                                          Meni je i nebo ostalo dužno

Dosadašnja proučavanja književnog djela Muhameda Abdagića uglavnom su u fokus naučnog interesiranja stavljala pjesnički i pripovjedački opus ovog značajnog nepročitanog i naučno neistraženog bošnjačkog pisca XX  stoljeća. Činjenica da  Abdagić, strastveni zanesenjak u komunističku i revolucionarnu ideju, kasnije prokazan  za sumnjivog  intelektualca, diže glas za svoj obespravljeni narod, usporila je i pokolebala potencijalne istraživače ove tajansvene  pojave  u savremenoj sandžačko-bošnjačkoj književnosti.

Nastavi čitati KEMAL DŽEMIĆ “PISAC I REVOLUCIONAR MUHAMED ABDAGIĆ”

MUHAMED ABDAGIĆ: “AVDIJA MUHDŽER”

Kao i obično, kahva je bila puna, posjedali sve prviši iz mjesta. Unaokolo, razvlašćene age i begovi i stari turski činovnici – efendije. Puši se, srču se kahve, razgovara o koječemu, najviše o oduzetoj zemlji poslije osamnaeste i o naknadi za tu zemlju. Bune se i ljute: a šta mi je platio, nije mi dao ni za jedan godišnji ušur, prde i dokolice njihove, da mi oni naknade, nije ovo nikakva država, samo fukara, a jopet bih htio da se računaju u nakakvog gazdu i gospodina koje, eto, plaća što je oduzeo… A ništa bogami, nije mi ni slamu platio… Prda njihova… Ta ono što dadnu s haramom je, izgori začas ko navatru a onda opet čekaj godinama, i jedini nas razgovor u kahvi: ima li šta, hoće li šta davat?

Nastavi čitati MUHAMED ABDAGIĆ: “AVDIJA MUHDŽER”

STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

U jesen prošle godine došla mi je do ruku jedna loša (da ne kažem provincijalno) uređena, u vlastitom izdanju štampana, zbirka pjesama izvjesnog M. Haljinovića u kojoj sam, na veliko zadovoljstvo, pročitao iznenađujuće zanimljive i dobre pjesme. Bio je to za mene, budući da uglavnom pratim zbivanja u našoj savremenoj poeziji, takoreći mali šok: otkriće jednog autentičnog i potpunog pjesničkog svijeta kod sasvim nepoznatog pjesnika. Autor ”M. Haljinović”, zbirka Feniks. Sve mi to bijaše potpuno nepoznato. Međutim, istovremeno je u časopisu ”Život” objavljeno nekoliko pjesama Muhameda Abdagića, meni samo djelimično poznatog pisca, koje su mi se učinile osobenim i interesantnim.

Nastavi čitati STEVAN TONTIĆ: “PJESNIČKA OBJAVA MUHAMEDA ABDAGIĆA”

MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

Avgusta 1991, u 76 godini života, nenadno je u Novom Pazaru preminuo Muhamed Abdagić, iz Sarajeva zavičajno iz Sjenice. Bio je jedan od utemeljivača Matice Bošnjaka. Kao čovjek intelektualac-humanista, revolucionar i književni stvaralac zadužio nas je  da ga i na ovaj način sačuvamo od zaborava.

Nastavi čitati MUSTAFA MEMIĆ: “MUHAMED ABDAGIĆ – ZA NEZABORAV”

MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”

Rođen sam u Sjenici 1916 godine. Srednju školu završio u Skoplju i Vranju. Upisao se na Pravni fakultet 1936. u Beogradu i pošto sam kao srednjoškolac bio aktivni komunista, zbog toga i izbačen iz škole u Skoplju, primljen u partiju liste 1936.

Nastavi čitati MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”