Mumin Pohara iz Podgora i Mehmed Brazac iz Pljevalja odbegli pritvorenici sreza Boljanićskog i odmetnici, nisu se ni do danas predali vlastima i ako je rok za predaju određen na osnovu čl. 9. zakona o javnoj bezbednosti istekao i za to ih ovo načelstvo rešenjem svojim broj 3468. od danas, a na osnovu člana 10. pom. zakona oglasilo za hajduke i slobodno je svakome ubiti ih.
Mjesec: Novembar 2017.
ŠERBO RASTODER “IZVJEŠTAJ NAČELNIKA RAŠKOG OKRUGA O STANJU NA TOM PODRUČJU I O POTREBI KONAČNOG RAZRAČUNAVANJA SA ODMETNICIMA. IZJAVA ODMETNICE MEJRE, ŽENE UBIJENOG ODMETNIKA AJRANA KUČEVIĆA. III
Još za vreme Turskog režima sadanji okrug raški kao integralni deo oblasti Sandžaka, predstavljao je odmetnički kraj u pravom smislu te reči. U poludivljem duhu ovog brđanskog elementa, muhamedanskog u ogromnoj većini, još uvek stanuje tvrdoglava težnja: da otmicom i samovlašćem udovlotvorava svojim interesima. Od njihovog ovakvog držanja još u vreme tursko padali su kao žrtve najviši predstavnici vlasti: paše, mutesarifi, kajmakami i dr.
ŠERBO RASTODER “INFORMACIJA O ODMETNIKU ZEĆIRU ZULIČIĆU IZ KULJAKA – MILEŠEVSKI SREZ” II
Zećir Zuličić iz Kuljaka sreza Mileševskog – odmetnik, pozvat je na predaju rješenjem ovoga Načelstva od 30. jula t.g. broj 5270
ŠERBO RASTODER “TRIDESETSEDAM NEOBJAVLJIVANIH DOKUMENATA O MUSLIMANSKIM ODMETNICIMA IZ CRNE GORE I SRBIJE 1919/1929. ” I
Poznato je da je u prvoj deceniji po stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca postojao relativno brojan odmetnički pokret.O njemu je u istoriografiji pisano sa različitih aspekata,ideoloških i političkih vizura.
SINAN GUDŽEVIĆ “ULICE ĆAMILA SIJARIĆA”
Ćamila sam upoznao zahvaljujući pjesniku Ismetu Rebronji. Godine 1982. bio sam mjesecima u Grabu na Goliji, kad mi je usred ljeta stiglo od Ismeta pismo, i u njemu je pisalo da će u taj i taj dan iz Sarajeva u Pazar doći Ćamil. Jako sam želio da Ćamila upoznam, ali sam imao i zebnje od susreta s njime.
SINAN GUDŽEVIĆ “KONJEM NA HADŽ”
Jednom došao kod nas dedo Ramo, otac moje majke Zejne. Ramo se bio tek vratio iz Turske, išao na viđénje. Skupilo se rodbine, razgovara se. Riječ po riječ, Ramo kaže kako bi rado otišao na hadž, u Meku, do pred Ćabu, na konju jašući.
SINAN GUDŽEVIĆ “OVCA I BIVOLICA”
I hodža je čuo priču o bivolici kojoj se nije dopalo naše selo. Hodža je slušao i saslušao, pa je ispričao kako je čuo da tamo daleko, tamo podno one planine Ararat (tu je podvukao da je to ona planina na čijem je vrhu ona lađa što je spasila rod ljudski od Potopa), da podno toga Ararata žive životinje koje su bivolice od ovaca!