AKADEMIK MUFTIJA MUAMER ZUKORLIĆ „O JEZIKU, KULTURI I VJEROVANJU“

Jezik je jedan od stubova kulturnog, ne samo identiteta već i kulturne samobitnosti pojedinca, zajednice i ostalih nivoa kolektiviteta. Zato tema jezika nije obična tema i ne može joj se prići samo sa običnog dnevno-političkog aspekta.

Osnov svake kulture je vjera. Suštinski osnov svake kulture je vjera. Metodološki osnov svake kulture je jezik. Dakle, vjera je ta, ili vjerovanje u širem smislu te reči, koja definiše osnovne principe ljudskog ili čovjekovog svetonazora, odnosno temeljne principe ethosa – etičkog sistema svakog čovjeka koji, zapravo, predstavlja onaj tvrdi temelj kulture pojedinca i zajednice tog pojedinca.

Metodološki osnov kulture je jezik. Dakle, jezik je taj metodološki sistem koji zapravo predstavlja jedini ili ključni način izražaja kulturnih dubina, kapaciteta i potencijala pojedinca i zajednice.

Nastavi čitati AKADEMIK MUFTIJA MUAMER ZUKORLIĆ „O JEZIKU, KULTURI I VJEROVANJU“

MUAMER ZUKORLIĆ “KUDA VODI NEGIRANJE BOSANSKOG JEZIKA”

Bosanski jezik je maternji jezik više stotina hiljada Bošnjaka državljana Republike Srbije, najznačajnije skoncentriranih u Sandžaka, ali prisutnih i u drugim dijelovima države. Uslijed poznatih historijskih dešavanja, pravni status ovog jezika na tom prostoru nekoliko puta je mijenjan, od perioda apsolutne dominacije do 1912. godine pa do potpune zabrane i negacije od notirane godine do kraja dvadesetog stoljeća i današnjih nastojanja nosilaca tog jezika da se izbore za njegovu ravnopravnu upotrebu. Osnov za takve zahtjeve sadržan je ustavnom i zakonskim okvirima proizišlim iz međunarodnih i evropskih dokumenata.

Ustav Republike Srbije, iako u načelu nepovoljan za Bošnjake i ostale nesrpske narode, Članom 79 garantira manjinskim narodima i zajednicama pravo na korišćenje svog jezika i pisma u zvaničnoj upotrebi, školstvu, sudstvu i medijima.

Zakon o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina (Član 10) garantira manjinskim narodima u lokalnim sredinama u kojim čine najmanje 15% stanovništva službenu upotrebu maternjeg jezika i pisma.

Zakon predviđa i da narodni poslanik u Narodnoj skupštini govori i sva pisana akta zvaničnim službama predaje na maternjem jeziku.

Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja omogućava pripadnicima nacionalnih zajednica da cjelokupno obrazovanje od vrtića do univerziteta izvode na maternjem jeziku.

Nastavi čitati MUAMER ZUKORLIĆ “KUDA VODI NEGIRANJE BOSANSKOG JEZIKA”

MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

(Odgovor na feljton „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskog jezika objavljenog u „Politici“ od 28. jula do 2. avgusta 2019. godine)

***

Tekst je primarno pripremljen kao nastavak polemike u dnevnom listu „Politika“, gdje je nakon autorskog teksta akademika Zukorlića „Jezik bosanski opasnost za srpski?“, objavljen tekst „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskoga jezika. Ovaj tekst polemičkog karaktera cijelim sadržajem odnosi se na Zukrolićev tekst. S toga je, u duhu tradicije naučne i argumentirane polemike, nastao tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ u kome je autor nastojao pobiti tvrdnje Odbora za standardizaciju srpskog jezika i ponuditi naučne činjenice koje idu u prilog njegovoj tezi o ravnopravnosti svih južnoslavenskih jezika, a među njima i bosanskoga i srpskoga.

Obzirom da je uredništvo dnevnog lista „Politika“ odbilo objaviti drugi dio teksta kojim bi se nastavila polemika, iz njima znanih razloga, što bi bilo od koristi ne samo široj naučnoj javnosti već i običnom svijetu, a imajući u vidu važnost jezičkog pitanja kako za Bošnjake tako i za sve narode Balkana, Zukorlićev autorski tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ nudimo javnosti kao prilog osvjetljenju jezičke problematike važne za sagledavanje ukupnog identitetskog pitanja Bošnjaka.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

Bosanski jezik je maternji jezik više stotina hiljada Bošnjaka državljana Srbije, najznačajnije skoncentriranih na prostoru Sandžaka, ali koji žive i u drugim dijelovima Republike Srbije. Uslijed poznatih historijskih činjenica i događanja na Balkanu, pravni status ovog jezika na tom prostoru nekoliko puta je mijenjan, od perioda njegove apsolutne dominacije do 1912. godine pa sve do potpune zabrane i negacije od notirane godine pa do kraja dvadesetog stoljeća i današnjih nastojanja nosilaca tog jezika da se izbore za njegovu ravnopravnu upotrebu u obrazovnom sistemu i službenoj komunikaciji u javnim ustanovama, za šta postoje ustavni i zakonodavni okviri, ali i direktna opstrukcija implementacije stečenih prava od strane određenih ustanova i pojedinaca koji se stavljaju iznad zakonodavca.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

Knjiga Drevna Bosna akademika Muamera Zukorlića po prvi puta nastoji otkloniti pobrojane manjkavosti u sagledavanju fenomena Bosne i Bošnjaka, ispraviti neka uvriježena pogrešna shvatanja i dati jasnu sliku najmanje poznatog dijela naše povijesti kroz one segmente koji čine temelj identiteta današnjih Bošnjaka, ali i drugih balkanskih naroda. Sveobuhvatan i nepristrasan kulturno-historijski pristup najzatamnjenijim dijelovima naše prošlosti, bez libljenja da se pozove na svu dostupnu literaturu i dostignuća istraživača koji su na bilo koji način tretirali predmetnu tematiku, uz autentična promišljanja i logičke zaključke, daju ovoj knjizi status kanonskog štiva kakav mogu imati samo originalna djela čija je sudbina da promijene opća shvatanja i pokrenu razmišljanja na revidiranje onoga što je važilo za aksiomatičnu datost, a da pritom ne ostave prostora ‘uznemirenim i povrijeđenim duhovima’, kojih će, sigurni smo, biti jako puno nakon obznane ove knjige, za bilo kakvo podgrijavanje međunacionalnih i međukulturalnih netrpeljivosti. Drevna Bosna zrači pravednošću, uvažavanjem i težnjom za spoznajom istine, što je moguće samo ukoliko pravilno poredamo parčiće istrgane povijesti i, vođeni intuicijom, konačno pronađemo izlaz iz labirinta iz koga niko hiljadama godina nije uspio izaći.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Rad se bavi dijahronim i sinhronim presjekom položaja bosanskoga jezika u Sjevernom i Južnom Sandžaku, odnosno državama Republici Srbiji i Crnoj Gori, kao i obrazovanjem na bosanskome jeziku u sredinama gdje Bošnjaci, shodno postotku stanovništva, imaju zakonsku osnovicu za školovanje na maternjem jeziku. U radu je po prvi puta ponuđena klasifikacija sandžačkih govora prema tipovima, opisana je istočna (sandžačka) varijanta bosanskoga jezika, dat pregled statusa standardnoga bosanskoga jezika u Sandžaku od vremena njegove zvanične i obavezne upotrebe u osmanskome periodu, preko pokušaja negiranja u dvadesetom vijeku do procesa jezičke deasimilacije s kraja XX i početkom XXI vijeka i začetaka savremene bosnistike. Opisan je i trenutni sociolingvistički položaj bosanskoga jezika u Sandžaku u odnosu na srpski i crnogorski jezik, te položaj bosanskoga jezika u sandžačkoj dijaspori. Na kraju su predložena rješenja za određene konkretne izazove u cilju očuvanja i učvršćivanja bosanskoga jezika na matičnome i izvanmatičnom prostoru sandžačkih Bošnjaka.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Ivo Andrić je rekao: „Jezik je život ljudi, a izvan života je samo smrtno ćutanje. Jezik je živa snaga sa kojom je vezana ne samo kultura nego i samo postojanje jednog naroda.“

Nastavi čitati KEMAL MUSIĆ “IZ UGLA PISCA – JEZIK JE ŽIVOT LJUDI”

Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

Gosti jutarnjeg programa televizije Pink na temu pokušaja negiranja postojanja bosanskog jezika bili su dr. Jahja Fehratović i dr. Miloš Kovačević.

Nastavi čitati Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”

” Istočna, odnosno sandžačka, varijanta bosanskog jezika do sada je slabo istražena. Tek nakon provedenih istraživanja ukazat će se i neke druge njezine crte, naročito one koje su posljedica kontakata sa kosovskim dijalektima srpskog i albanskog jezika. Moguće je da će se ukazati i neke dosad nepoznate crte kao rezultat osobenoga unutarnjeg razvoja samih dijalekata i književnojezičke tradicije toga prostora kao dijela šire bošnjačke kulture, na kojemu se upotrebljava bosanski jezik, odnosno njegova sandžačka, tj. istočna varijanta.” (Jahić, 104.).

Nastavi čitati DŽEVAD JAHIĆ “O JEZIČKOM IDENTITETU SANDŽAČKIH BOŠNJAKA”