Padaju hametom. I sahat smrti udara tik-tak
svezani i žedni plavski taoci idu
niz zemlju suhu i pustu – Karadag.
Stupaju otac, sin i djeda – drug do druga
po tri koljena umiru zagrljena
ostaše prazni katuni, planine zaledi tuga.
Padaju hametom. I sahat smrti udara tik-tak
svezani i žedni plavski taoci idu
niz zemlju suhu i pustu – Karadag.
Stupaju otac, sin i djeda – drug do druga
po tri koljena umiru zagrljena
ostaše prazni katuni, planine zaledi tuga.
Vjerovatno da nema pitanja o kojem je više pisano u Crnoj Gori između dva rata od pitanja izgradnje Jadranske željeznice. Skoro da nije bilo boljeg znalca privrednih prilika, a da ovo pitanje nije razmatrao, niti je bilo stranke i političara koji „željeznicom“ nijesu mahali kao predizbornom parolom. Ovo je, istovremeno, bilo i značajno jugoslovensko pitanje na kojem su se prelamali različiti ekonomski, politički i nacionalni interesi.
Nas prije svega zanima ovo pitanje kao dio „crnogorskog ekonomskog sna“, izvjesnosti „ekonomskog blagostanja“, izborne obmane, sukoba interesa i objektivnih odnosa i uticaja. I ovo pitanje je „unijeto“ u novu državu, naravno u novom pravnom, političkom i teritorijalnom okviru. Ono je već 1918. godine imalo svoju „istoriju“. Do tada se ono uglavnom posmatralo kao pitanje „izlaska Srbije na more“ a od tada se može posmatrati, pored navedenog, i kao „ulazak Crne Gore u Jugoslaviju“.
Nastavi čitati PROJEKT PRUGE ROŽAJE-KURŠUMLIJA IZ 1907. GODINE
„Na predlog ovog načelstva Gosp. Ministar Unutr. Dela sa J. B. Br. 9742. od 26. pr. m-ca na osnovu člana 12. zakona o javnoj bezbednosti rešilo je da se obznanjeni odmetnici: Husein Bošković iz Maoča, Sado Džidić-Redžović iz Godova, Salko Ajanović i Adil Čuturić iz Potpeći, svi iz sreza Pljevaljskog, ovog okruga ucene svaki po (1000) jednu hiljadu dinara.
Mumin Pohara iz Podgora i Mehmed Brazac iz Pljevalja odbegli pritvorenici sreza Boljanićskog i odmetnici, nisu se ni do danas predali vlastima i ako je rok za predaju određen na osnovu čl. 9. zakona o javnoj bezbednosti istekao i za to ih ovo načelstvo rešenjem svojim broj 3468. od danas, a na osnovu člana 10. pom. zakona oglasilo za hajduke i slobodno je svakome ubiti ih.
Još za vreme Turskog režima sadanji okrug raški kao integralni deo oblasti Sandžaka, predstavljao je odmetnički kraj u pravom smislu te reči. U poludivljem duhu ovog brđanskog elementa, muhamedanskog u ogromnoj većini, još uvek stanuje tvrdoglava težnja: da otmicom i samovlašćem udovlotvorava svojim interesima. Od njihovog ovakvog držanja još u vreme tursko padali su kao žrtve najviši predstavnici vlasti: paše, mutesarifi, kajmakami i dr.
Zećir Zuličić iz Kuljaka sreza Mileševskog – odmetnik, pozvat je na predaju rješenjem ovoga Načelstva od 30. jula t.g. broj 5270
Poznato je da je u prvoj deceniji po stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca postojao relativno brojan odmetnički pokret.O njemu je u istoriografiji pisano sa različitih aspekata,ideoloških i političkih vizura.