FILIP DOŠLJAK “MASLIČIĆ HIDAJET – HIDO (1939-2020)”

U Novom Pazaru je, 31. januara 2020. godine, umro akademski slikar Hidajet Hido Masličić. Masličić je rođen u Beranama 1939. godine, a Umjetničku školu je završio u Herceg Novom. Studije na Pedagoškoj akademiji započeo je u Ljubljani, da bi nastavio u Sarajevu, gdje je diplomirao 1972. godine. Svoj dugogodišnji pedagoški rad započeo je u Gimnaziji u Beranama da bi, potom, da bi potom nastavio da radi i stvara u Priboju. Sa svojim učenicima je osvojio veliki broj nagrada na prostorima bivše Jugoslavije, kao i nekoliko međunarodnih nagrada (San Francisko, Moskva, Oslo). Dobitnik je i međurepubličke nagrade za slikarstvo “Pivo Karamatijević”, 1970. i Vukove nagrade “Zlatno pero”, 1988. godine.

Nastavi čitati FILIP DOŠLJAK “MASLIČIĆ HIDAJET – HIDO (1939-2020)”

PROJEKT PRUGE ROŽAJE-KURŠUMLIJA IZ 1907. GODINE

Vjerovatno da nema pitanja o kojem je više pisano u Crnoj Gori između dva rata od pitanja izgradnje Jadranske željeznice. Skoro da nije bilo boljeg znalca privrednih prilika, a da ovo pitanje nije razmatrao, niti je bilo stranke i političara koji „željeznicom“ nijesu mahali kao predizbornom parolom. Ovo je, istovremeno, bilo i značajno jugoslovensko pitanje na kojem su se prelamali različiti ekonomski, politički i nacionalni interesi.

Nas prije svega zanima ovo pitanje kao dio „crnogorskog ekonomskog sna“, izvjesnosti „ekonomskog blagostanja“, izborne obmane, sukoba interesa i objektivnih odnosa i uticaja. I ovo pitanje je „unijeto“ u novu državu, naravno u novom pravnom, političkom i teritorijalnom okviru. Ono je već 1918. godine imalo svoju „istoriju“. Do tada se ono uglavnom posmatralo kao pitanje „izlaska Srbije na more“ a od tada se može posmatrati, pored navedenog, i kao „ulazak Crne Gore u Jugoslaviju“.

Nastavi čitati PROJEKT PRUGE ROŽAJE-KURŠUMLIJA IZ 1907. GODINE

ADNAN PREKIĆ „KAMPANJA SKIDANJA ZARA I FEREDŽE NA SJEVERU CRNE GORE TOKOM 1947. GODINE“

U radu se analiziraju najvažniji događaji tokom akcije skidanja zara i feredže sprovedene u drugoj polovini 1947. godine na sjeveru Crne Gore. U članku se opisuje društveni kontekst u kome se akcija sprovodi način na koji Partija tumači potrebu skidanja zara i feredže među muslimanskom populacijom. Posebna pažnja posvećena je ulozi predstavnika Islamske zajednice u cijeloj kampanji kao i konkretne akcije koje Partija uz pomoć masovnih organizacija sprovodi na sjeveru Crne Gore. Nastavi čitati ADNAN PREKIĆ „KAMPANJA SKIDANJA ZARA I FEREDŽE NA SJEVERU CRNE GORE TOKOM 1947. GODINE“

Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

  1. Opći pogled

Odluke Berlinskog kongresa bile su sudbonosne za dalji život Novopazarskog Sandžaka. Od tada se prema ovom području povećavaju interesi velikih sila kao i susjednih država. Dolaze do izražaja brojne suprotnosti prožete nacionalnom, vjerskom, socijalnom i klasnom netrpeljivošću.

Ulazak austro-ugarsknh trupa u jedan dio Novopazarskog Sandžaka uzrokovao je promjenu u administrativnom pogledu. Već u proljeće 1880. godine, Porta je osnovala Pljevljanski sandžak čije su se granice tačno poklapale sa granicama područja koja su zaposjele austro-ugarske trupe.

Nastavi čitati Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“

SAIT ŠABOTIĆ “KASUM REBRONJA GUSLE I PJESMA SU BILI NJEGOVA BORBA ZA UGLED I DOSTOJANSTVO”

Onoga dana kada je na ahiret preselio stari Hazir Rebronja, počelo se odmotavati klupko njegovog života. Jedni su ga neizmjerno veličali i o njemu toplo govorili, dok su drugi, „riječ im se ne čula“, tiho i sa nekim strahom pričali da je dugo bećario i bekrijao, a da se po bratovoj smrti smirio, okućio i počeo mirnije živjeti. Zajedno sa suprugom Grudom, koja bijaše od Sefera iz Ugla, podizao je djecu i vodio brigu o svom malu. U zrelim godinama, i „Bog ga je pogledao“. Bjelopoljski begovi Kajabegovići su mu ponudili da bude mutevelija njihovog saraja u Goduši, što on prihvati sa sveg srca i puno radosti. Nijedan putnik niti namjernik, koji je išao od Akova ka Sjenici ili Pazaru, nije se požalio na njega i njegov džumretanluk. Svi su bili zadovoljni njegovim postupcima i uviđajnošću. Svako ko bi na svom putu predahnuo u Goduši, nastavljao je put sitkile i uvijek mu se činilo da bi na odredište stigao prije nego što je mislio. Handžije iz Ugla i Melaja, pa i oni udaljeniji, dolazili su kod Hazira da ponešto nauče od njega. Hazir je to znao i nije skrivao svoje zadovoljstvo. I svoje sinove – Kasuma i Zahira, učio je da budu mumini i džumretani.

Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “KASUM REBRONJA GUSLE I PJESMA SU BILI NJEGOVA BORBA ZA UGLED I DOSTOJANSTVO”

ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Introduction / Definiton: 

Sandžak is the name given a region in Serbia and in Montenegro between the borders with Bosnia and Herzegovina and Kosovo. The name Sandžak is based on the Ottoman term sanjak for flag and region and refers to the Sanjak of Novi Pazar, a region within the Ottoman Empire. Sandžak today does not exist as an administrative region within Serbia or Montengro, but generally encompasses up to six municipalities in Serbia (Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš) and six in Montenegro (Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Pljevlja, Berane, Andrijevica). Sandžak overlaps with the region of Raška, which refers to the early Serb medieval state. Today the region is predominantly populated by Serbs, Bosniaks (Muslims) and Montenegrins. Bosniaks who constitute a regional majority have been seeking greater autonomy and minority rights, whereas Serbs and the governments in Belgrade and Podgorica have seen demands for regional autonomy as a prelude to possible secession. The independence of Montenegro in 2006 has divided the region and thwarted any project of regional autonomy of Sandzak.

With the dissolution of Yugoslavia, the Muslim population of Sandžak found themselves separated from their ethnic kin in Bosnia and Herzegovina. During Yugoslav times, the regional center for Muslims has been Sarajevo. The repressive policies of Serbia and Montenegro under the dominance of Serbian president Slobodan Milošević during the 1990s lead to instances of ethnic cleansing and human rights violations of Muslims/Bosniaks in Sandzak. Bosniak political leaders have demanded both autonomy for the region and greater minority rights protection. Since the end of the Milosevic rule, Bosniaks have held increased power at the local level and cooperated with authorities in Serbia. In Montenegro, relations improved with the Djukanovic government initiating reforms in 1997 and breaking with the nationalist policies of Milosevic. Interethnic relations in the region, however, remain tense and the Bosniak majority is divided in terms of political aspirations and loyalty between Serbia and Montenegro. The region remains one of the most impoverished parts of both Montenegro and Serbia and finds itself in a peripheral position towards the capitals in Belgrade and Podgorica.

 

Nastavi čitati ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”