MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

Bosanski jezik je maternji jezik više stotina hiljada Bošnjaka državljana Srbije, najznačajnije skoncentriranih na prostoru Sandžaka, ali koji žive i u drugim dijelovima Republike Srbije. Uslijed poznatih historijskih činjenica i događanja na Balkanu, pravni status ovog jezika na tom prostoru nekoliko puta je mijenjan, od perioda njegove apsolutne dominacije do 1912. godine pa sve do potpune zabrane i negacije od notirane godine pa do kraja dvadesetog stoljeća i današnjih nastojanja nosilaca tog jezika da se izbore za njegovu ravnopravnu upotrebu u obrazovnom sistemu i službenoj komunikaciji u javnim ustanovama, za šta postoje ustavni i zakonodavni okviri, ali i direktna opstrukcija implementacije stečenih prava od strane određenih ustanova i pojedinaca koji se stavljaju iznad zakonodavca.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “JEZIK BOSANSKI OPASNOST ZA SRPSKI?”

ŠERBO RASTODER “RASPISIVANJE UCJENE ZA HUSEINA BOŠKOVIĆA, SADA DŽIDIĆA-REDŽOVIĆA, SALKA AJANOVIĆA I ADILA ČUTURIĆA”

„Na predlog ovog načelstva Gosp. Ministar Unutr. Dela sa J. B. Br. 9742. od 26. pr. m-ca na osnovu člana 12. zakona o javnoj bezbednosti rešilo je da se obznanjeni odmetnici: Husein Bošković iz Maoča, Sado Džidić-Redžović iz Godova, Salko Ajanović i Adil Čuturić iz Potpeći, svi iz sreza Pljevaljskog, ovog okruga ucene svaki po (1000) jednu hiljadu dinara.

Nastavi čitati ŠERBO RASTODER “RASPISIVANJE UCJENE ZA HUSEINA BOŠKOVIĆA, SADA DŽIDIĆA-REDŽOVIĆA, SALKA AJANOVIĆA I ADILA ČUTURIĆA”

JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

Knjiga Drevna Bosna akademika Muamera Zukorlića po prvi puta nastoji otkloniti pobrojane manjkavosti u sagledavanju fenomena Bosne i Bošnjaka, ispraviti neka uvriježena pogrešna shvatanja i dati jasnu sliku najmanje poznatog dijela naše povijesti kroz one segmente koji čine temelj identiteta današnjih Bošnjaka, ali i drugih balkanskih naroda. Sveobuhvatan i nepristrasan kulturno-historijski pristup najzatamnjenijim dijelovima naše prošlosti, bez libljenja da se pozove na svu dostupnu literaturu i dostignuća istraživača koji su na bilo koji način tretirali predmetnu tematiku, uz autentična promišljanja i logičke zaključke, daju ovoj knjizi status kanonskog štiva kakav mogu imati samo originalna djela čija je sudbina da promijene opća shvatanja i pokrenu razmišljanja na revidiranje onoga što je važilo za aksiomatičnu datost, a da pritom ne ostave prostora ‘uznemirenim i povrijeđenim duhovima’, kojih će, sigurni smo, biti jako puno nakon obznane ove knjige, za bilo kakvo podgrijavanje međunacionalnih i međukulturalnih netrpeljivosti. Drevna Bosna zrači pravednošću, uvažavanjem i težnjom za spoznajom istine, što je moguće samo ukoliko pravilno poredamo parčiće istrgane povijesti i, vođeni intuicijom, konačno pronađemo izlaz iz labirinta iz koga niko hiljadama godina nije uspio izaći.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

BOGUMIL HRABAK „TRGOVAČKE I SAOBRAĆAJNE VEZE NOVOG PAZARA 1461-1521“

Novi Pazar spada u red retkih gradova kod kojih je moguće utvrditi godinu rađanja naselja. Nastanak našeg trgovišta pored jedne stare pijace (Trgovište) treba vezati za vreme oko 1460. godine. Dubrovački dokumenti dopuštaju istovremeno postojanje tvrđave Ras (sredinom XV veka, svakako bez posade i u ruinama), Trgovišta i novog urbanog središta – Novog Pazara. Grad je osnovao Isa-beg Ishaković, i to na širini kad se izađe iz doline Raške. Izgradnja je počela negde između 1456-1461. godine, kada se on prvi put pominje kao novi turski trg (Jeni Bazar). Verovatno je odmah sagrađeno pored trga utvrđenje, no ono je bilo od drveta i zemlje.[i]

Dubrovčani se u Novom Pazaru pominju već 1461. godine. Tu će osnovati jednu od retkih naseobina, sasvim novu, bez prethodnika u vreme domaćeg feudalizma. Ta će naseobina biti najveća u Srbiji posle Beograda i samo neko vreme će se s njom moći takmičiti kolonija u Smederevu, a kasnije ona u Prokuplju. Dubrovčani će se u Novom Pazaru zadržati više nego u kojem drugom mestu Srbije, uključujući i Beograd. Za razliku od naseobina u drugim varošima Srbije, kolonija u Novom Pazaru više od pola stoleća će se naslanjati na trgovačka naselja u svojoj užoj (Trgovište) ili široj okolini (Gluhavica i druga naselja). Tu će doći, ranije nego u drugim srbijanskim gradovima, do snažne islamizacije domaćeg poslovnog elementa, ali će značajna pijaca na važnoj saobraćajnici privući n trgovce drugih naroda.

U ovom radu će se na osnovu neobjavljene dubrovačke arhivske građe obraditi šezdesetogodišnji period dubrovačke naseobine – od prvih početaka do pada Beograda u turske ruke 1521., kada će se sigurnije i veće mogućnosti za razmenu dobara osetiti i u drugim krajevima središnjeg dela Balkanskog poluostrva. Taj vremenski raspon obuhvatiće dve generacije poslovnih ljudi.

Nastavi čitati BOGUMIL HRABAK „TRGOVAČKE I SAOBRAĆAJNE VEZE NOVOG PAZARA 1461-1521“

ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

OPĆA RAZMATRANJA

Dosta veliku oblast donjeg Polimlja u jugoistočnoj Bosni, koja je teritorijalno, uglavnom, istovetna sa prostranstvom današnje opštine Rudo, u naše vrijeme, povezuju interno i prema vani tri javne saobraćajnice
– kolski put Višegrad-Uvac-Priboj kroz istočni dio oblasti,

– kolski put Rudo-Uvac, kao priključak na prvi put,

– željeznička uskotračna pruga, što se odvaja od pruge Sarajevo-Višegrad na mostu na Drini pri ušću Lima i vodi uza sami Lim preko Rudog do Priboja u dužini od ravno 50 km.

Te komunikacije nastale su kao saobraćajnica novije tehnike poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine: dva navedena makadamska puta 1897-98, a željeznička pruga izgrađena i puštena u promet od Mosta na Drini do Uvca 4. jula 1906, a od Uvca do Priboja l. januara 1929. Putni priključak Uvac-Rudo vodio je desnom stranom Lima, a poslije izgradnje pruge, koja je djelomično udarila baš trasom toga puta, prebačen je na suprotnu, lijevu obalu i znatno preuređen 1928. godine, kad je nastao i novi most u Ustibru i onaj današnji željezne konstrukcije u samom Rudom. Upravo ovaj priključak je 1971. godine, u povodu proslave 30-godišnjice Prve proleterske brigade, i asfaltiran sa djelomičnim ispravljanjem i proširenjem trase.

Nastavi čitati ALIJA BEJTIĆ: „STARI TRGOVAČKI PUTEVI U DONJEM POLIMLJU“

MURAT KURTAGIĆ “KOSTREŠ HARAMBAŠA”

Aaj, guslji moje, moje instrumentu,
Ja sa vama pevam po svijetu!
Mi sve znamo šta li se događa,
Đe ko gine, i đe se ko rađa.
Pa mi znamo šta je bilo prije, 5
Šta su prvi ljudi živovali,
Eh, kakav su spomen ostavljali.
Jedno jutro teke zora rudi,
Serdar Mujo na odaju budi.
Taman zora udrila u krila, 10
Obasjala štogoj zemlje ima.
Mujo se je vaktom opremijo
Ej po verskom običaju svome.
Klanjao je ranoga sabaha,
Molio se Bogu gospodaru. 15
Kad je bijo to završijo
Sede Mujo među prozorima
Na na zlatnom mekanom šiljtetu.

Nastavi čitati MURAT KURTAGIĆ “KOSTREŠ HARAMBAŠA”

Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)

Gosti jutarnjeg programa televizije Pink na temu pokušaja negiranja postojanja bosanskog jezika bili su dr. Jahja Fehratović i dr. Miloš Kovačević.

Nastavi čitati Dr. Fehratović vs. prof. Kovačević u emisiji “DOBRO JUTRO” na Pink tv (video)