Mumin Pohara iz Podgora i Mehmed Brazac iz Pljevalja odbegli pritvorenici sreza Boljanićskog i odmetnici, nisu se ni do danas predali vlastima i ako je rok za predaju određen na osnovu čl. 9. zakona o javnoj bezbednosti istekao i za to ih ovo načelstvo rešenjem svojim broj 3468. od danas, a na osnovu člana 10. pom. zakona oglasilo za hajduke i slobodno je svakome ubiti ih.
Oznaka: Srbija
ŠERBO RASTODER “IZVJEŠTAJ NAČELNIKA RAŠKOG OKRUGA O STANJU NA TOM PODRUČJU I O POTREBI KONAČNOG RAZRAČUNAVANJA SA ODMETNICIMA. IZJAVA ODMETNICE MEJRE, ŽENE UBIJENOG ODMETNIKA AJRANA KUČEVIĆA. III
Još za vreme Turskog režima sadanji okrug raški kao integralni deo oblasti Sandžaka, predstavljao je odmetnički kraj u pravom smislu te reči. U poludivljem duhu ovog brđanskog elementa, muhamedanskog u ogromnoj većini, još uvek stanuje tvrdoglava težnja: da otmicom i samovlašćem udovlotvorava svojim interesima. Od njihovog ovakvog držanja još u vreme tursko padali su kao žrtve najviši predstavnici vlasti: paše, mutesarifi, kajmakami i dr.
ŠERBO RASTODER “INFORMACIJA O ODMETNIKU ZEĆIRU ZULIČIĆU IZ KULJAKA – MILEŠEVSKI SREZ” II
Zećir Zuličić iz Kuljaka sreza Mileševskog – odmetnik, pozvat je na predaju rješenjem ovoga Načelstva od 30. jula t.g. broj 5270
ŠERBO RASTODER “TRIDESETSEDAM NEOBJAVLJIVANIH DOKUMENATA O MUSLIMANSKIM ODMETNICIMA IZ CRNE GORE I SRBIJE 1919/1929. ” I
Poznato je da je u prvoj deceniji po stvaranju Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca postojao relativno brojan odmetnički pokret.O njemu je u istoriografiji pisano sa različitih aspekata,ideoloških i političkih vizura.
Avdija Avdić „Političke prilike u Novopazarskom sandžaku krajem XIX i početkom XX veka“
- Opći pogled
Odluke Berlinskog kongresa bile su sudbonosne za dalji život Novopazarskog Sandžaka. Od tada se prema ovom području povećavaju interesi velikih sila kao i susjednih država. Dolaze do izražaja brojne suprotnosti prožete nacionalnom, vjerskom, socijalnom i klasnom netrpeljivošću.
Ulazak austro-ugarsknh trupa u jedan dio Novopazarskog Sandžaka uzrokovao je promjenu u administrativnom pogledu. Već u proljeće 1880. godine, Porta je osnovala Pljevljanski sandžak čije su se granice tačno poklapale sa granicama područja koja su zaposjele austro-ugarske trupe.


