IZET ŠABOTIĆ „BOŠNJAČKE MUHADŽERSKE ENKLAVE U MAKEDONIJI NEKADA I DANAS“

U radu se govori o složenim muhadžerskim pokretima, vezanim za iseljavanje bošnjačkih muhadžira na prostoru Makedonije. Ti procesi su trajali od uspostave austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini (1878) do kasnih 70tih godina XX stoljeća. Riječ je složenim procesima, vezanim za sudbunu stotina hiljada ljudi. Muhadžerski procesi su imali uticaja na ukupne prilike na prostoru Balkana. U početnoj fazi značajan broj muhadžira se iz Bosne i Hercegovine kretao put Osmanskog carstva, odnosno Kosovskog, Bitolskog i Solunskog vilajeta i dalje prema unutrašnjosti Osmanskog carstva. Značajan broj bošnjačkih muhadžira se naselio na prostoru Makedonije, vjerujući da će to biti trajno njihovo prebivalište. Spletom historijskih okolnosti, jednom broju muhadžira Makedonija je poslužila kao privremeno prebivalište, pa su nakon izvjesnog vremena muhadžeri nastavili svoje putovanja dalje prema unutrašnjosti Osmanskog carstva. Migracioni muhadžerski pokreti Bošnjaka bili su izraženi i u vrijeme prve Jugoslavije, kao i nakon Drugog svjetskog rata. U tim procesima, Makedonija je bila važan tranzitni centar. Na desetine hiljada muhadžira, prvobitno bi se doselio u Makedoniju, odakle bi nakon stvaranja uslova odlazio dalje za Tursku. Međutim, značajan broj muhadžira je ostao u Makedoniji stvarajući posebne enklave, koje su se uprkos surovoj stogodišnjoj historiji održali na prostoru Makedonije do danas.

The paper deals with complex refugee movements related to the emigration of Bosniak refugees in the territory of Macedonia. These processes lasted from the establishment of the Austro-Hungarian government in Bosnia and Herzegovina (1878) until the late 70s of the 20th century. It is a complex process, linked to the fate of hundreds of thousands of people. Refugee processes had an impact on the overall situation in the Balkans. In the initial phase, a considerable number of refugees from Bosnia and Herzegovina moved the route of the Ottoman Empire, that is, the Kosovo, Bitola and Thessaloniki vilayas, and further towards the interior of the Ottoman Empire. A significant number of Bosniak refugees settled on the territory of Macedonia, believing that this would be their permanent residence. Through a series of historical circumstances, a number of refugees used Macedonia as a temporary residence, and after a while, the refugees continued their journey further towards the interior of the Ottoman Empire. The migration movements of Bosniaks were also expressed in the time of the first Yugoslavia, as well as after the Second World War. In these processes, Macedonia was an important transit center. Tens of thousands of refugees, originally moved to Macedonia, where, after creating the conditions, they would go further to Turkey. However, a significant number of refugees remained in Macedonia creating special enclaves, which despite the ruinous centuries-old history remained in place in Macedonia’s area until today.

Nastavi čitati IZET ŠABOTIĆ „BOŠNJAČKE MUHADŽERSKE ENKLAVE U MAKEDONIJI NEKADA I DANAS“

AHMED MURADBEGOVIĆ “POST”

Srpanj mjesec je već upolovio, i žetve su u najvećem jeku. Posao razigrao sela, obujmio izmučene težačke duše, pa im ne da odahnuti. Svi su kao u nekom polusnu, u nekoj poslovnoj groznici, u kojoj se znade samo jedna meta, savladati Božiju snagu, koja se talasa u onim beskrajnim poljanama sazreloga žita i oteti svoju krv i znoj ispod njegova bijesa, koji iza svakog nerada bane, kao zaslužena kazna.

Ništa je to, što je žega i što sukljaju plamenovi iz neba i iz zemlje i u čovjeku se kuha krv kao voda na vatri. Kroz vatru se mora gaziti i kroz vatru pobijediti. Teška je to i užasna borba. Čovjek se preko dana namuči, izlomi i u veče u nekoj vatri, bunilu i nesvjestici pada u postelju kao mrtva stvar.

Nastavi čitati AHMED MURADBEGOVIĆ “POST”

JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

Knjiga Drevna Bosna akademika Muamera Zukorlića po prvi puta nastoji otkloniti pobrojane manjkavosti u sagledavanju fenomena Bosne i Bošnjaka, ispraviti neka uvriježena pogrešna shvatanja i dati jasnu sliku najmanje poznatog dijela naše povijesti kroz one segmente koji čine temelj identiteta današnjih Bošnjaka, ali i drugih balkanskih naroda. Sveobuhvatan i nepristrasan kulturno-historijski pristup najzatamnjenijim dijelovima naše prošlosti, bez libljenja da se pozove na svu dostupnu literaturu i dostignuća istraživača koji su na bilo koji način tretirali predmetnu tematiku, uz autentična promišljanja i logičke zaključke, daju ovoj knjizi status kanonskog štiva kakav mogu imati samo originalna djela čija je sudbina da promijene opća shvatanja i pokrenu razmišljanja na revidiranje onoga što je važilo za aksiomatičnu datost, a da pritom ne ostave prostora ‘uznemirenim i povrijeđenim duhovima’, kojih će, sigurni smo, biti jako puno nakon obznane ove knjige, za bilo kakvo podgrijavanje međunacionalnih i međukulturalnih netrpeljivosti. Drevna Bosna zrači pravednošću, uvažavanjem i težnjom za spoznajom istine, što je moguće samo ukoliko pravilno poredamo parčiće istrgane povijesti i, vođeni intuicijom, konačno pronađemo izlaz iz labirinta iz koga niko hiljadama godina nije uspio izaći.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “SAVREMENI PRISTUP DREVNOJ HISTORIJI” (Muamer Zukorlić: “Drevna Bosna”)

HAKIJA AVDIĆ “OSVRT NA DOGAĐAJE U BJELOPOLJSKOM SREZU 1878-1912. GODINE”

Za bjelopoljski srez period između 1878. i 1912. godine, bio je pun burnih događaja. Taj se period vezuje za početak obračuna sa muslimanskim življem i njihovim totalnim protjerivanjem sa rodnih ognjišta. Naročito su se represalije osjetile nakon protjerivanja Turaka sa prostora Kolašina, Polja i Donjeg Kolašina.

Na osnovu historijskih podataka, u junu 1876. godine, vojnom konvencijom između Srbije i Crne Gore u Veneciji došlo je do podjele Sandžaka na dvije interesne sfere. Angažovanjem Crne Gore i Srbije u ratu s Turskom i njihovim stavljanjem na stranu ustanika prethodili su dugi međusobni pregovori. Problem je bio kako usaglasiti razlike u pogledu sfere uticaja i sfere ratnih operacija. Poslije dužih polemika i nagađanja, najzad je u jesen 1876. godine, pošto su se stavovi približili, došlo do sastanka predstavnika dviju država u Veneciji. Predstavnik Srbije bio je Mitić, a Crne Gore Radonjić. Oni su, tom prilikom, potpisali tajni ugovor između Srbije i Crne Gore, kao i vojnu konvenciju saugovarača. Članom 6. ove Konvencije, Sandžak je podijeljen na interesne sfere ratnih operacija. Linija podjele Sandžaka išla je pravcem Bijelo Polje – Stožer – Ljubišnja pa do na sastav Pive i Tare, s tim što bi teritorija sjeverno od te linije pripadala sferi uticaja Srbiji, a južno Crnoj Gori.^[1] Ovakva podjela Sandžaka omogućila je crnogorskoj vojsci da otpočne sa represalijama nad muslimanskim življem u pograničnim krajevima i njihovim protjerivanjem.

Nastavi čitati HAKIJA AVDIĆ “OSVRT NA DOGAĐAJE U BJELOPOLJSKOM SREZU 1878-1912. GODINE”

JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Rad se bavi dijahronim i sinhronim presjekom položaja bosanskoga jezika u Sjevernom i Južnom Sandžaku, odnosno državama Republici Srbiji i Crnoj Gori, kao i obrazovanjem na bosanskome jeziku u sredinama gdje Bošnjaci, shodno postotku stanovništva, imaju zakonsku osnovicu za školovanje na maternjem jeziku. U radu je po prvi puta ponuđena klasifikacija sandžačkih govora prema tipovima, opisana je istočna (sandžačka) varijanta bosanskoga jezika, dat pregled statusa standardnoga bosanskoga jezika u Sandžaku od vremena njegove zvanične i obavezne upotrebe u osmanskome periodu, preko pokušaja negiranja u dvadesetom vijeku do procesa jezičke deasimilacije s kraja XX i početkom XXI vijeka i začetaka savremene bosnistike. Opisan je i trenutni sociolingvistički položaj bosanskoga jezika u Sandžaku u odnosu na srpski i crnogorski jezik, te položaj bosanskoga jezika u sandžačkoj dijaspori. Na kraju su predložena rješenja za određene konkretne izazove u cilju očuvanja i učvršćivanja bosanskoga jezika na matičnome i izvanmatičnom prostoru sandžačkih Bošnjaka.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “BOSANSKI JEZIK U SANDŽAKU”

Oznaka: Bošnjaci