JASMIN AGIĆ “MUFTIJA MURAT ŠEĆERAGIĆ: SPOJIO AHMEDIJU I CRVENU PETOKRAKU”

U vrijeme kad historijska istina o zbivanjima tokom Drugog svjetskog rata postaje složenija i manje jasna, ali ne zbog novih naučnih otkrića, koja bacaju bitno drugačije svjetlo na događaje iz tog perioda, nego zbog namjernih ideoloških manipulacija, sudbine poput one muftije Murat-efendije Šećeragića ogledan su primjer da je antifašizam bio ideja duboko ukorijenjena u prostoru na kojem se odvijala Narodnooslobodilačka borba.

Iz sudbine tog imama rođenog u Prijepolju, njegovih životnih i političkih odluka, političkih ideja i nepokolebljivih svjetonazora moguće je tumačiti dileme i izazove pred kojima se našao cijeli jedan kolektiv suočen s mogućnošću potpunog uništenja. I on nije bio izoliran slučaj, kako se uvriježeno misli, jer su mnogi imami iz istočne Bosne i Sandžaka spremno pristupili otvorenoj političkoj agitaciji pozivajući bošnjački živalj tih prostora da se priključi partizanskom pokretu.

Razlozi zbog kojih su muslimanski vjerski službenici pozivali na pristupanje pokretu koji je sebe definirao kao ateistički i sekularan mnogobrojni su, a historičar iz Bijelog Polja Edin Smailović kaže da je onaj presudni bila potreba da se očuva biološki opstanak naroda, što je partizanski pokret jedini bio u stanju garantirati.

Nastavi čitati JASMIN AGIĆ “MUFTIJA MURAT ŠEĆERAGIĆ: SPOJIO AHMEDIJU I CRVENU PETOKRAKU”

AMRA ČUSTO: „MUNEVERA HADŽIŠEHOVIĆ ’MUSLIMANKA U TITOVOJ JUGOSLAVIJI’, BOSANSKA RIJEČ, TUZLA, 2006.“

Knjiga pod naslovom Muslimanka u Titovoj Jugoslaviji je memoarska knjiga napisana iz perspektive žene. Naslov knjige nas u prvi mah upućuje na život žene Muslimanke u vremenu četrdeset i pet godina jugoslavenskog komunizma (1945- 90), međutim knjiga ima mnogo širi tematski i vremenski okvir i može se smjestiti u cijelo XX stoljeće. Sandžak, tačnije Prijepolje, je mjesto rođenja Munevere Hadžišehović, a istovremeno je i prostor koji je određuje i interesira. Posebno kao ženu čiji je tradicionalni odgoj i uticaj islama ostavio dubokog traga u njenom identitetu. Iako je knjiga pisana kao svojevrsna životna priča, ona nudi pregršt informacija, podataka, scena svakodnevnog života, opisa političke atmosfere najprije sandžačkog, potom i jugoslavenskog društva. Posebna pažnja je posvećena nacionalnom razvitku Muslimana u političkim okvirima Kraljevine Jugoslavije i Socijalističke Jugoslavije.

Nastavi čitati AMRA ČUSTO: „MUNEVERA HADŽIŠEHOVIĆ ’MUSLIMANKA U TITOVOJ JUGOSLAVIJI’, BOSANSKA RIJEČ, TUZLA, 2006.“

Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

U svim prekretnim i kriznim momentima 19. i početkom 20. veka Novopazarski sandžak bio je bremenit burnim unutrašnjo-političkim zbivanjima i sve prisutniji u međunarodnim kombinacijama zainteresovanih susednih država. Tu je karakteristično vreme istočne krize 1875-78. kad se zbio veliki ustanak hrišćana protiv turske vlasti, ,koji nije donio oslobođenje, usled odluka Berlinskog kongresa, kojim su ove oblasti date Austro-Ugarskoj pod okupaciju, a koje je ona kasnije zaposela. Od tada pa do mladoturske revolucije i aneksione krize u Sandžaku su se odvijali znatni događaji. U njima se u ovom mestu koncentrisalo i ispoljavalo toliko protivrečnih interesa koliko je bilo različitih unutrašnjih snaga i spoljnih političkih kombinacija na ovom delu Balkana. Unutrašnjo-političke protivrečnosti manifestovane su kroz niz socijalnih buna. Kriza društvenih odnosa prisutna je i u vreme parlamentarnih izbora za turski parlament u Carigradu, kad su različite snage gurnule svoje kandidate u Parlament. Novi vlastodršci u turskom carstvu, mladoturci, koji su došli na vlast kroz mladotursku revoluciju, naročito su polagali interesovanje za izborni uspeh svojih kandidata u ovoj krajnjoj tački carevine prema Evropi. U članku se obrađuju parlamentarni izbori koje su mladoturci sproveli po svom dolasku na vlast i zavođenju parlamentarizma 1908. i izbori 1912. kada su mladoturci ušli u političku krizu i kada su pokušali prevremenim parlamentarnim izborima da se iz nje izvuku, ali u tome nisu imali uspeha. Novoizabrani parlament je bio ponovo raspušten, posle pada mladoturske vlade, a ubrzo je došlo i do balkanskih ratova i uništenja turske vlasti u evropskom delu carstva.

Nastavi čitati Đorđe Mikić „NOVOPAZARSKI SANDŽAK U TURSKIM PARLAMENTARNIM IZBORIMA 1908. I 1912. GODINE“

PETAR VLAHOVIĆ “BRODAREVO I NJEGOVA OKOLINA”

Monografija “Brodarevo i njegova okolina” akademika Petra Vlahovića objavljena je u Beogradu 1968. godine. Izdavač mongorafije jeste Univerzitet u Beogradu. Monografija je nastala kao produkt doktorskih istraživanja i predstavlja relevantnu antropogeografsku studiju Brodareva i njegovoga stanovništva.

Nastavi čitati PETAR VLAHOVIĆ “BRODAREVO I NJEGOVA OKOLINA”

PRIJEPOLJE – OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA

Rad na geološkom kartiranju lista Prijepolje je započet 1965. godine u okviru programa “Trijas Drina-Lim”, koji je zahvatao i terene Crne Gore i Bosne. Poseban program za list Prijepolje je otvoren 1967. godine.
Geolosko kartiranje lista je zapoceto 1965. godine, a zavdeno 1972. godine. Tumač je predat juna 1973. godine.
U geoloskom kartiranju terena lista Prijepolje ucestvovali su: Aleksandar Ćirić, rukovodilac radova, Zoran Obradinovie, Dragoljub Novkovie, Branko Jović i Ljubisa Karajić, tokom 1965. godine i Marko Jovanović, Čedomir Roglić, Vidosav Marković i Marko Ulniković, a 1969. godine i Aleksandar Popović.
Laboratorijsku obradu materijala vršili su: Ljubinka Maslarević (sedimentološka proucavanja paleozoika), Olga Jovanović i Rajna Gabre (sedimentološka proucavanja mezozojskih sedimenata), Cedomir Roglić (petrografska ispitivanja), Vera Pajić i Smiljana Stojanović (paleozojska fauna), Smiljka Pantić i Rajka Radojičić (mezozojska fauna), Nadežda Gagić (fauna neogena), Simka Crnčević i Dara Dimitrijević (hemijske analize).
U toku rada i obrade podataka povremeno su konsultovani Milorad Dimitrijević i Stevan Karamata.
Tumač i geološku kartu je uradio Aleksandar Ćirić, 1973. godine, a definitivnu verziju predao 1977. godine.
Tehničku obradu karte izvršila  je Božica Kudrin.
Tumač je redigovao S. Karamata, a stručno-tehničku redakciju karte izvrsio je Z. Pavlović.

Nastavi čitati PRIJEPOLJE – OSNOVNA GEOLOŠKA KARTA

ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”

Introduction / Definiton: 

Sandžak is the name given a region in Serbia and in Montenegro between the borders with Bosnia and Herzegovina and Kosovo. The name Sandžak is based on the Ottoman term sanjak for flag and region and refers to the Sanjak of Novi Pazar, a region within the Ottoman Empire. Sandžak today does not exist as an administrative region within Serbia or Montengro, but generally encompasses up to six municipalities in Serbia (Novi Pazar, Tutin, Sjenica, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš) and six in Montenegro (Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Pljevlja, Berane, Andrijevica). Sandžak overlaps with the region of Raška, which refers to the early Serb medieval state. Today the region is predominantly populated by Serbs, Bosniaks (Muslims) and Montenegrins. Bosniaks who constitute a regional majority have been seeking greater autonomy and minority rights, whereas Serbs and the governments in Belgrade and Podgorica have seen demands for regional autonomy as a prelude to possible secession. The independence of Montenegro in 2006 has divided the region and thwarted any project of regional autonomy of Sandzak.

With the dissolution of Yugoslavia, the Muslim population of Sandžak found themselves separated from their ethnic kin in Bosnia and Herzegovina. During Yugoslav times, the regional center for Muslims has been Sarajevo. The repressive policies of Serbia and Montenegro under the dominance of Serbian president Slobodan Milošević during the 1990s lead to instances of ethnic cleansing and human rights violations of Muslims/Bosniaks in Sandzak. Bosniak political leaders have demanded both autonomy for the region and greater minority rights protection. Since the end of the Milosevic rule, Bosniaks have held increased power at the local level and cooperated with authorities in Serbia. In Montenegro, relations improved with the Djukanovic government initiating reforms in 1997 and breaking with the nationalist policies of Milosevic. Interethnic relations in the region, however, remain tense and the Bosniak majority is divided in terms of political aspirations and loyalty between Serbia and Montenegro. The region remains one of the most impoverished parts of both Montenegro and Serbia and finds itself in a peripheral position towards the capitals in Belgrade and Podgorica.

 

Nastavi čitati ENCYCLOPEDIA PRINCETONIENSIS “SANDŽAK”