Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Arif-ef. Brkanić rođen je u Sarajevu 1861. godine. Sa porodicom se, kao dječak, nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine doseljava u Novi Pazar, gdje i dobija nadimak Sarajlija. Nakon ruždije završava i Novopazarsku medresu, u kojoj kasnije biva profesor arapskoga jezika. Važio je za uglednog i veoma učenog alima. U sandžačkobošnjačkoj književnosti dolazi u slijedu novopazarskih alhamijado autora kao nasljednik Mula Sulejmana Tabakovića i prethodnik Nazif-ef. Šuševića i Šerif-ef. Šačića. Iako jedan od plodnijih autora ove književnosti, u širim krugovima izvan Sandžaka poznatiji je kao reformator arebičkog pisma nego li kao autor izuzetno vrijednih alhamijado djela Terdžuman mevludski na jezik bosanski i Dinski nasihati na bosanskome jeziku.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

JAHJA FEHRATOVIĆ “REFLEKSI OSMANLIJSKE KNJIŽEVNOSTI NA SANDŽAČKOBOŠNJAČKU KNJIŽEVNOST”

U ovom radu se razmatraju korelativni odnosi osmanlijske književnosti u odnosu na bošnjačku i sandžačkobošnjačku književnost u dijahronoj i sinhronoj perspektivi, u sva tri osnovna razvojna luka ovih književnosti u periodu osmanlijskog prisustva na bošnjačkom domovinskom prostoru i njegovi obrisi u novijoj i savremenoj književnoj produkciji obaju literarnih tradicija.

Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “REFLEKSI OSMANLIJSKE KNJIŽEVNOSTI NA SANDŽAČKOBOŠNJAČKU KNJIŽEVNOST”

ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

Sulejman Tabaković je svakako najznačajniji sandžački alhamijado književnik. Na osnovu raspoloživih podataka, koji su izuzetno oskudni, možemo samo sa sigurnošću reći da Sulejman potiče iz stare i ugledne novopazarske porodice Tabakovića, čiji su se posljednji članovi odselili u Tursku prije tridesetak godina i da je živio u XIX stoljeću.

Nastavi čitati ESAD RAHIĆ: „SULEJMAN TABAKOVIĆ U ULOZI HISTORIČARA”

ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”

Bismiletom i sa hamdom započeh,

Iz kitaba nasihate uzeh.

Dinski nasihat je ovo i govor,

Ko nasihat ne kabuli biće hor. Nastavi čitati ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”

SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

U podnožju uzvišenja, koje narod zove Gradina, a koje se strmo uzdiže sa lijeve strane rijeke Lješnice ili sa desne strane mnogo čuvenijeg Lima, smješteno je selo Bioča. Po svoj prilici to je prvo od bihorskih naselja sa islamskim stanovništvom, na što i danas ukazuje jedna kultna tekija smještena u maloj pećini, u kojoj su živjeli derviši. Nastavi čitati SAIT ŠABOTIĆ “BIHORSKI ALIM IBRAHIM PAČARIZ BIOČAK”

ŠERIF EFENDIJA ŠAČIĆ “TEVHIDIJA”

Šerif efendija Šačić

(1901-1979)

Ovaj svijet kao cvijet

La ilahe illallah La ilahe illallah

Ovaj insan kao behar

La ilahe illallah La ilahe illallah

I ovaj će behar opanuti

La ilahe illallah La ilahe illallah

I ovaj će svijet pomrijeti

La ilahe illallah La ilahe illallah Nastavi čitati ŠERIF EFENDIJA ŠAČIĆ “TEVHIDIJA”

DOPRINOS ŠERIF EF. ŠAČIĆA ALHAMIJADO KNJIŽEVNOSTI NOVOPAZARSKOG SANDŽAKA

 

Šerif-ef. Šačić je rođen 1901. godine u selu Žabrenu, opština Sjenica. Potiče iz izbjegličke porodice iz Hercegovine koja se doselila u okolinu Novoga Pazara poslije Hercegovačko-bokeljskog ustanka protivu Austro-Ugarske 1882.g. u kojem mu je djed Omeraga bio jedan od vođa ovog ustanka. Završio je medresu u Novom Pazaru i bio imam džamije u selu Rasnu, opština Sjenica, 35 godina. Preselio je na ahiret 1979.god. Kod autora koji su proučavali istoriju Medrese u Novom Pazaru, pominje se sa mula Amirom Zilkićem “da su njih dvojica bili najpoznatiji od svršenih učenika medrese između dva svjetska rata.” Nastavi čitati DOPRINOS ŠERIF EF. ŠAČIĆA ALHAMIJADO KNJIŽEVNOSTI NOVOPAZARSKOG SANDŽAKA