MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

(Odgovor na feljton „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskog jezika objavljenog u „Politici“ od 28. jula do 2. avgusta 2019. godine)

***

Tekst je primarno pripremljen kao nastavak polemike u dnevnom listu „Politika“, gdje je nakon autorskog teksta akademika Zukorlića „Jezik bosanski opasnost za srpski?“, objavljen tekst „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskoga jezika. Ovaj tekst polemičkog karaktera cijelim sadržajem odnosi se na Zukrolićev tekst. S toga je, u duhu tradicije naučne i argumentirane polemike, nastao tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ u kome je autor nastojao pobiti tvrdnje Odbora za standardizaciju srpskog jezika i ponuditi naučne činjenice koje idu u prilog njegovoj tezi o ravnopravnosti svih južnoslavenskih jezika, a među njima i bosanskoga i srpskoga.

Obzirom da je uredništvo dnevnog lista „Politika“ odbilo objaviti drugi dio teksta kojim bi se nastavila polemika, iz njima znanih razloga, što bi bilo od koristi ne samo široj naučnoj javnosti već i običnom svijetu, a imajući u vidu važnost jezičkog pitanja kako za Bošnjake tako i za sve narode Balkana, Zukorlićev autorski tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ nudimo javnosti kao prilog osvjetljenju jezičke problematike važne za sagledavanje ukupnog identitetskog pitanja Bošnjaka.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

Arif-ef. Brkanić rođen je u Sarajevu 1861. godine. Sa porodicom se, kao dječak, nakon austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine doseljava u Novi Pazar, gdje i dobija nadimak Sarajlija. Nakon ruždije završava i Novopazarsku medresu, u kojoj kasnije biva profesor arapskoga jezika. Važio je za uglednog i veoma učenog alima. U sandžačkobošnjačkoj književnosti dolazi u slijedu novopazarskih alhamijado autora kao nasljednik Mula Sulejmana Tabakovića i prethodnik Nazif-ef. Šuševića i Šerif-ef. Šačića. Iako jedan od plodnijih autora ove književnosti, u širim krugovima izvan Sandžaka poznatiji je kao reformator arebičkog pisma nego li kao autor izuzetno vrijednih alhamijado djela Terdžuman mevludski na jezik bosanski i Dinski nasihati na bosanskome jeziku.

Nastavi čitati Jahja Fehratović “BILJEŠKA O ARIF-EF. BRKANIĆU SARAJLIJI” (SARAJEVO 1861. – NOVI PAZAR 1916)

ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”

Bismiletom i sa hamdom započeh,

Iz kitaba nasihate uzeh.

Dinski nasihat je ovo i govor,

Ko nasihat ne kabuli biće hor. Nastavi čitati ARIF SARAJLIJA “DINSKI NASIHATI NA JEZIK BOSANSKI”