Oznaka: bošnačka književnost

MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

Među piscima, po socijalnom sastavu većinom namještenicima i trgovačkim pomoćnicima, koji su se preko Vidovićeva etičko-prosvjetnog pokreta obrazovali, javio se u Novom čovjeku sredinom dvadesetih, međuratnih godina i Rizo Ramić. Jedan dio saradnika ovog lista, koji su se koristili njegovim književnim prostorom, postat će kasnije gorljivi učesnici bosanskohercegovačke književne ljevice.

Nastavi čitati MUHSIN RlZVIĆ: „MEĐURATNI RIZO RAMIĆ ILI KRITIKA NA SOCIJALNO-ESTETSKOM RASKRŠĆU“

MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”

Rođen sam u Sjenici 1916 godine. Srednju školu završio u Skoplju i Vranju. Upisao se na Pravni fakultet 1936. u Beogradu i pošto sam kao srednjoškolac bio aktivni komunista, zbog toga i izbačen iz škole u Skoplju, primljen u partiju liste 1936.

Nastavi čitati MUHAMED ABDAGIĆ : “AUTOBIOGRAFIJA”

FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

Sead Trhulj, ”Preko mosta”, NIP OKO, Sarajevo, 1996.

Junaci Trhuljeve proze svjedoče da put iskušenja duha na kome se postaje svjesnim da se promjene otvaraju iznutra, iz čovjeka, a ne dolaze iz svijeta koji ga okružuje, vodi “preko mosta”, “preko rijeke”, “minskih polja”, teška sjećanja, nosi do nade i spoznaje, iznad poniženja i sjena smrti. Oni nisu pasivni promatrači ratne zbilje, niti je život jedina pokretačka sila koja ih stavlja u poziciju djelanja, oni izranjaju kao akteri radnje, nosioci elemenata dobra, naspram zlu oličenom u likovima četnika. Nepokolebljivi su u želji da ostvare svoje ljudske težnje ka slobodi, dostojanstvu, prepoznaju ljepotu, radost.

Nastavi čitati FATIMA MUMINOVIĆ-PELESIĆ: “Svijet pripovjedačke proze Seada Trhulja”

HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda'”

Najprije smo ga upoznali kao pjesnika, zatim kao pripovjedača i na kraju kao romansijera. Riječ je o Zuvdiji Hodžiću, autoru zbirke pjesama Na prvom konaku, Grafički zavod, Titograd 1970., zbirke pripovjedaka Gluva zvona, Grafički zavod, Titograd 1974., i romana Gusinjska godina, NIP Pobjeda, Titograd, 1976. Ovih dana oglasio se novim romanom, pod vrlo poetičnim naslovom, Davidova zvijezda u izdanju beogradskog Hografa.

Nastavi čitati HASNIJA ,MURATAGIĆ- “Svako vrijeme ima svoju zvijezdu – Zuvdija Hodžić, ‘Davidova zvijezda’”

Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

 

Sulejman Aličković je rođen 1953. godine u Župi nedaleko od Tutina. Etnolog i istraživač na polju historije Bošnjaka u Sandžaku. Piše prozu i poeziju. Uvršten je u zbirke radova sa KNS-književnih susreta sa pričama i pjesmama, na kojima učestvuje redovno od 2008. godine. Živi i stvara u Luksemburgu.

Nastavi čitati Sulejman Aličković: “Moramo se pretvoriti u divove ako želimo da opstanemo u Bosni i Sandžaku”

ATVIJA KEROVIĆ “PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU RADOVA HUSEINA BAŠIĆA I LITERATURU O NJEMU”

 

 

POSEBNA IZDANJA

  1. CRNI DUKATI: izbor iz narodnog stvaralaštva plavskogusinjskog kraja. – Ivangrad: Književni klub Ivangrad, 1970. – 48str.; 20 x 12cm: – (Biblioteka Poezija; knj. 7) * Urednik: Milo Bošković
  2. OD SUNCA OGRLICA, pjesme. – Pljevlja: Međurepublička zajednica za kulturnoprosvjetnu djelatnost, 1970. – 93 str.; 17x 14 cm. – (Edicija »Mostovi«, knj. 1) * Nagrada »Blažo Šćepanović«, urednik Edicije: Ćamil Sijarić
  3. ISPOD ZLATNIH STREHA – izbor iz narodnog stvaralaštva plavsko-gusinjskog kraja. – Subotica: »Rukovet«, 1972.
  4. BESTRAŽJE, pjesme, – Cetinje: »Obod«, 1972. – 73 str.; 20 x 13 cm. -(Kolo III, knj. 3) * Urednik: Rajko Cerović, naslovna strana Mihailo Jovićević

Nastavi čitati ATVIJA KEROVIĆ “PRILOG ZA BIBLIOGRAFIJU RADOVA HUSEINA BAŠIĆA I LITERATURU O NJEMU”

JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”

Sandžački Bošnjaci, kao nedjeljiv dio ukupnoga bošnjačkoga naroda, otrgnuti od matice više od stotinu godina u mnogim svojim posebnostima bivali su prepušteni sami sebi. Bez sistemskog uređenja bilo kog dijela društvenih odnosa, djelovali su kao rasprnuta niska bisera čije se kuglice zagube na najskrovitija mjesta ne bi li preživjele do trenutka kada će se iznova nanizati i prikazati svo blještavilo i sjaj u jedinstvenoj ljepoti zbira. Stiješnjen na četveromeđu, ovaj narod  je prethodno stoljeće proveo u rastakanju svega što čini njegovo biće, i pronalaženju mehanizama opstojanja u uvjetima koji su mu nudili sve samo ne preživljavanje u onom obliku u kakvom je od Boga dan, kao dio matičnoga prostora Bošnjaka, baštinika islama i govornika bosanskoga jezika sa najbogatijom kulturom na Balkanu oplemenjenom primjesama orijenta i bazom evropske civilizacije. Nastavi čitati JAHJA FEHRATOVIĆ “UVODNA RIJEČ ENCIKLOPEDIJI SANDŽAČKOBOŠNJAČKE KNJIŽEVNOSTI”