BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

Safet Hadrović Vrbički: “Sermija“- Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore, Udruženje bošnjačkih pisaca Crne Gore, Rožaje 2020.

Poslije izuzetno vrijedne antologije antiratne poezije Bošnjaka, Safeta Hadrovića Vrbičkog upravo je u izdanju Udruženja bošnjačkih pisaca Crne Gore, izašla iz štampe još jedna njegova, takođe veoma vrijedna i značajna antologija, ovoga puta Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore pod nazivom SERMIJA (osnova, srž, osnovni element).U antologiji su zastupljena prozna djela (priče ili odlomci iz romana) 53 autora sa prostora Crne Gore i Sandžka i to kako onog dijela koji sada pripada Crnoj Gori, tako i onog koji pripada Srbiji. Uz to uz priču svakoga od autora objavljen je po jedan osvrt koji čitaocima omogućava potpuniji uvid u prozno stvaralaštvo autora, i naravno, kratka biografija svih pisaca, što je i uobičajeno. Recenzenti antologije su Hamdija Kalač i Enver Muratović, tehničku obradu knjige je izvržio diplomirani inženjer Haris Adrović, a korice Damir Skarep. Antologija je veoma lijepo opremljena i kao takva mogla bi se naći u bilo kojoj knjižari i biblioteci na svijetu. Rješenje korica i štampa su više nego dobri, mada smatram da je i na koricama ove vrijedne knjige trebalo da stoji ime autora, a ne samo na početnim stranicama, jer kada je riječ o ozbiljnom i izuzetno značajnom izdavačkom poduhvatu, za šta je bilo neophodno uložiti mnogo truda i znaja, ne treba iskazivati pretjeranu skromnost, kao u ovom slučaju.

Nastavi čitati BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

Zadaća je i smisao ove studije opisati i u izdvojenim primjerima pripovjedačkoga teksta dokazati estetske i stilske osobenosti sandžačkomuslimanske u kontekstu crnogorske i južnoslavenskih književnosti XX stoljeća. Izabrani karakteristični pripovjedački tekstovi Sijarića, Bašića i Baltića su u ovoj studiji estetski model za poetološku sintezu stilske i jezičke autohtonosti sandžačkomuslimanske u južnoslavenskim književnostima. Ovu hipotezu u studiji dokazujem u islamskom svjetonazoru, i u muslimanskoj duhovnosti u kojima je inspirirana i profilirana osobena gnoseologija i poetologija sandžačkomuslimanske književne riječi. U njima se sabire jedan univerzalni, općeljudski modus vivendi, kao jedinstveni gnoseološki i idejno-motivacijski literarni fokus. Islamska je religija, filozofija i estetika od petnaestoga stoljeća do danas bitno profilirala sandžačkomuslimansku usmenu i pisanu riječ, oblikujući joj individualitet i autohtonost u sklopu južnoslavenskih književnosti. Sandžačkomuslimanska književna riječ, njena duhovna gama u odnosu na crnogorskohrišćansku, pa i na bošnjačku, jest naime jedan poetološki kuriozum. I jedan estetski fenomen. I jedna višestoljetna i kulturna i književnostvaralačka realnost, koju, kao takvu, nije pojmila niti znanstveno elaborirala južnoslavenska književna povijest. Unisono, precizno i usredsređeno markirati i opisati, u stilu i u jeziku njene osobene segmente i nijanse, na temelju analize bitnih pripovjedačkih motiva sinkretizma*, integralizma*, tolerancije i mitsko-arhetipskih slojeva izabranih pripovjedačkih tekstova navedene trojice prozaista – jest zadaća ove studije.

Nastavi čitati RAŠID DURIĆ „ESTETSKA OBILJEŽJA BOŠNJAČKE U CRNOGORSKOJ KNJIŽEVNOSTI XX STOLJEĆA NA MODELU PRIPOVIJEDANJA ĆAMILA SIJARIĆA, U ROMANU ‘CRNOTURCI’ HUSEINA BAŠIĆA I U ROMANESKNOJ TRILOGIJI MURATA BALTIĆA”

MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

Htio sam da naglasim jednu životnu istinu, a to je da su svi ljudi u jednome isti – u smrti i da su u još jednome veoma bliski – u nevolji. Pripadati jednoj zajednici, ma bila i najveća na svijetu, ne znači da će me to i usrećiti, ali razumijevanje sa drugim ljudima svakako da hoće – priča za Danas Murat Baltić, autor romana “Uranijumska braća”, koji je nedavno predstavljen u Beogradu. Delo ovog proznog pisca i pesnika zastupljenog u evropskim antologijama, nekadašnjeg sudije u Sjenici, koji već godinama živi u Nemačkoj, bilo je u širem izboru za Ninovu nagradu za 2014.

Nastavi čitati MURAT BALTIĆ “MI BALKANCI SMO SE BILI NAJELI I POBESNELI”

HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”

Veoma je teško biti tumač umjetnosti, ali je daleko teže biti umjetnik. Tumaču valja da pronikne u sve tajne umjetnosti. Ja nemam tako velike namjere. Namjeravam da govorim samo o nekim koje sam spoznala u Fetvi Murata Baltića. Za Fetvu najprije treba reći da je produkt uma i srca, a takva djela mogu stvarati samo oni koji imaju izgrađen estetski i intelektualni nerv.

Nastavi čitati HASNIJA MUARATGIĆ-TUNA: “‘Fetva’ Murat Baltić”