BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

Safet Hadrović Vrbički: “Sermija“- Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore, Udruženje bošnjačkih pisaca Crne Gore, Rožaje 2020.

Poslije izuzetno vrijedne antologije antiratne poezije Bošnjaka, Safeta Hadrovića Vrbičkog upravo je u izdanju Udruženja bošnjačkih pisaca Crne Gore, izašla iz štampe još jedna  njegova, takođe veoma vrijedna i značajna antologija, ovoga puta Antologija prozne književnosti Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore pod nazivom SERMIJA (osnova, srž, osnovni element).U antologiji su zastupljena prozna djela (priče ili odlomci iz romana) 53 autora sa prostora Crne Gore i Sandžka i to kako onog dijela koji sada pripada Crnoj Gori, tako i onog koji pripada Srbiji. Uz to uz priču svakoga od autora objavljen je po jedan osvrt koji čitaocima omogućava potpuniji uvid u prozno stvaralaštvo autora, i naravno, kratka biografija svih pisaca, što je i uobičajeno. Recenzenti antologije su Hamdija Kalač i Enver Muratović, tehničku obradu knjige je izvržio diplomirani inženjer Haris Adrović, a korice Damir Skarep. Antologija je veoma lijepo opremljena i kao takva mogla bi se naći u bilo kojoj knjižari i biblioteci na svijetu. Rješenje korica i štampa su više nego dobri, mada smatram da je i na koricama ove vrijedne knjige trebalo da stoji ime autora, a ne samo na početnim stranicama, jer kada je riječ o ozbiljnom i izuzetno značajnom izdavačkom poduhvatu, za šta je bilo neophodno uložiti mnogo truda i znaja, ne treba iskazivati pretjeranu skromnost, kao u ovom slučaju.

Nastavi čitati BRAHO ADROVIĆ “SUDBINA BOŠNJAKA U KNJIŽEVNOM OGLEDALU”

FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

Svoj književni rad Ilijas Dobardžić otpočeo je dosta rano, po svoj prilici još kao đak Trgovačke škole u Sarajevu. Tek je bio minuo Novi rat, kas­nije nazvan Prvim svjetskim; u novoformiranoj južnoslovenskoj državi period od 1918. – 1925. go­dine, ali i kasnije, karakteriše izuzetna dinamika književnih pokreta, manifesta, časopisa i škola. Svu tu heterogenost književnih strujanja i progra­ma istoričari književnosti su često označavali imenom “poslijeratni modernizam”.

Nastavi čitati FARUK DIZDAREVIĆ „ILIJAS DOBARDŽIĆ – ZAVIČAJ KAO SUDBINA“

ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

 

Postoje zapostavljeni ali ne i zaboravljeni pesnici. Dobardžić jeste zapostavljen. Zaboravljen nije. Sa jednim zapostavljenim pesnikom vazda neko komunicira, ima na umu njegove stihove bilo da su objavljivani ili da se pak, rukom ispisani, nalaze u nekoj svesci. Poznato mi je da su se sti­hovi Ilijasa Dobardžića čitali, makar to bili stari časopisi ili jedina objavljena zbirka pod naslovom “Pesme niz dolove”. (Znam da je Dobardžićeve sti­hove, na primer, čitao jedan beogradski arhitekta po imenu Abdulah Tulundžić i, naravno, još puno njih).

Nastavi čitati ISMET REBRONJA “SETNA LIRIKA ILIJASA DOBARDŽIĆA”

ILIJAS DOBARDŽIĆ „BIO-BIBLIOGRAFIJA“

 

ILIJAS DOBARDŽIĆ, rođen je 1909. godine u Bijelom Polju kao najmlađi sin (stariji Ibrahim, Daut i Saćir) Derviša i Elmaze, rođene Resulović. Potiče iz poznate trgovačke porodice ovoga mjesta. Osnovnu školu završio je u rodnom gradu, a Trgo­vačku školu u Sarajevu.

Nastavi čitati ILIJAS DOBARDŽIĆ „BIO-BIBLIOGRAFIJA“