MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

(Odgovor na feljton „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskog jezika objavljenog u „Politici“ od 28. jula do 2. avgusta 2019. godine)

***

Tekst je primarno pripremljen kao nastavak polemike u dnevnom listu „Politika“, gdje je nakon autorskog teksta akademika Zukorlića „Jezik bosanski opasnost za srpski?“, objavljen tekst „Politikantstvom protiv nauke“ Odbora za standardizaciju srpskoga jezika. Ovaj tekst polemičkog karaktera cijelim sadržajem odnosi se na Zukrolićev tekst. S toga je, u duhu tradicije naučne i argumentirane polemike, nastao tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ u kome je autor nastojao pobiti tvrdnje Odbora za standardizaciju srpskog jezika i ponuditi naučne činjenice koje idu u prilog njegovoj tezi o ravnopravnosti svih južnoslavenskih jezika, a među njima i bosanskoga i srpskoga.

Obzirom da je uredništvo dnevnog lista „Politika“ odbilo objaviti drugi dio teksta kojim bi se nastavila polemika, iz njima znanih razloga, što bi bilo od koristi ne samo široj naučnoj javnosti već i običnom svijetu, a imajući u vidu važnost jezičkog pitanja kako za Bošnjake tako i za sve narode Balkana, Zukorlićev autorski tekst „Šta je srpski bez bosanskog“ nudimo javnosti kao prilog osvjetljenju jezičke problematike važne za sagledavanje ukupnog identitetskog pitanja Bošnjaka.

Nastavi čitati MAUMER ZUKORLIĆ “ŠTA JE SRPSKI BEZ BOSANSKOG”

Slobodan Drobnjak Sait Š. Šabotić „KULTURNE PRILIKE I KULTURNI STVARAOCI NIKŠIĆA IZ OSMANSKOG PERIODA“

Geografski položaj je važna odrednica i polazna osnova razvitka svakog područja.

Povoljnost položaja znatno određuje koliko će se na određenom prostoru naseliti stanovništva, koliko će se koncentrisati privrednih snaga, društvenih službi i ustanova, kao i u kojoj će mjeri to okupljanje biti uspješno sa aspekta interesa regije, gravitacionog područja i šire zajednice.[i] Povoljan saobraćajni položaj, na raskrsnici puteva koji koriste predisponiranost udolina i prevoja i povezuju jugoistočne djelove Dinarida sa primorjem, pružao je važnu prirodnu osnovu za razmještaj stanovništva središnjeg dijela današnje Crne Gore, a time i Nikšićkog kraja kao njegovog značajnog dijela. Zahvaljujući činjenici da je Nikšićko polje dio udoline koja počinje od Gatačkog polja i proteže se do Jadranskog mora, kao i prostranstvu polja, podgorja i župnog kraja, formiranog na dodiru geografski različitih krajeva, rano je došlo do formiranja gradskog naselja u ovom, po mnogo čemu specifičnom kraškom polju. Zbog svojih prirodnih osobenosti za trajnije naseljavanje, Nikšićko polje spada u najpovoljnije djelove Dinarskog krša. Još je njemački geograf Kurt Hasert istakao u svojim rado vima, da je Nikšićko polje prirodno određeno da bude apsolutni centar zapadne Crne Gore. Pored povoljnog geografskog položaja, specifični uslovi prirodne sredine takođe su bitno uticali na proces istorijskog, društveno-ekonomskog, političkog i kulturnog razvoja Nikšića.

Nastavi čitati Slobodan Drobnjak Sait Š. Šabotić „KULTURNE PRILIKE I KULTURNI STVARAOCI NIKŠIĆA IZ OSMANSKOG PERIODA“