Činjenica je da je naš narod najljudskiji na svijetu. Reinkarnira se iz pepela, sa merhametom i pjesmom. Historijski događaji su potvrdili da je naš bošnjački narod izabrao pjesmu kao jedan od oblika svog identiteta, da njom zamijeni privremenu smrt. U pjesmu je utkivao svoj život – da uđe u vječnost. Ta nas je pjesma uzdigla do najviših vrhova čovječnosti.
Nastavi čitati ALIJA DŽOGOVIĆ „PJESMA NAS JE UZDIGLA DO NAJVIŠIH VRHOVA ČOVJEČANSTVA”
Sada mi postaje jasno zašto mi je 1950. godine, dok sam studirao u Beogradu jugoslovenske jezike i književnosti, profesor narodne književnosti Vido Latković dao za seminarski rad temu Današnji guslari u Bijelom Polju i okolini. Osobito je insistirao da ja, kao Bjelopoljac, napišem opširniji rad na ovu temu. I ja sam ga uradio zaista korektno, uglavnom deskriptivno – u formi izvještaja sa terenskih istraživanja. Profesor Latković je bio vrlo zadovoljan, pa je kasnije, za svoja predavanja koristio veliki dio sadržaja iz ove seminarske radnje. Ja sam, a i moji kazivači i informatori u Bijelom Polju i okolini – dakle u Bihoru, malo znao o Parry Milmanu i Albertu Batesu Lordu. Uglavnom onoliko koliko je dovoljno studentu da napiše dobar seminarski rad.
Nastavi čitati Alija DŽOGOVIĆ “KONTINUITET BOŠNJAČKOG EPSKOG PJEVANJA U SANDŽAKU”
Smislio je da gradi veliku kuću,
nalomio kamena sivca,
zagasio kreč –
da kuća bude bijela.
Donosio pruća, i pleo,
a poslije prikivao daske,
gradio je prozore i vrata,
lijepio po zidovima onaj kreč
što je oko njega ruke pekao.
Kuća je rasla –
za majkoviće i sokoloviće,
a bilo je mjesta i za dobre susjede,
za prijatelje i namjernike.
Davao je hljeba slabima i pticama,
nikada nije rekao da nema.
Nastavi čitati ALIJA DŽOGOVIĆ “KAKO JE NAŠ OTAC GRADIO KUĆU”
’’NEKE STVARI NAZVANE PRAVIM RIJEČIMA’’
Heiner Muller
(Saladin Burdžović: Hessen via Montenegro, Almanah, Podgorica, 2011.)
Saladin Burdžović, Bjelopoljac, Sandžaklija, azilant, dobar pisac poezije i proze, sopstvenog stila, majstor u sopstvenom stilu – objavio je dvadesetak djela poezije i proze. Sada još: ”Hessen via Montenegro”. Poezija mu je parikselans, proza – uzor poetskog govora za naviknute čitače.
Cilj ovoga saopćenja je da ukaže na tokove savremene bošnjačke književnosti u Sandžaku i njenoj daljoj autonomnoj perspektivi.
Činjenica je da danas u Sandžaku ima dobar broj pisaca svih književnih i neknjiževnih rodova i vrsta, ali je takođe činjenica da taj kulturološki materijal još nije na onoj visini koja odgovara potrebama Bošnjaka u Sandžaku i koja treba da promoviše i čuva onu bogatu tradiciju koju su nam ostavili narodni pjevači i narodni pripovjedači koji su u nauci poređeni sa Homerom, kao što je onaj bard sa bjelopoljskog Olimpa zvanog Obrov.
Nastavi čitati Alija Džogović “KUDA IDE SANDŽAČKA KNJIŽEVNA MISAO”
(Lahol, Bijelo Polje 1929. – Peć 2014.)
Rođen je 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja, u Sandžaku. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine. Od tada živi i radi u Peći.
Nastavi čitati SUADA DŽOGOVIĆ “BIOGRAFIJA AKDEMIKA ALIJE DŽOGOVIĆA”
