U Pljevljima je poslije kraće i teške bolesti u sedamdeset trećoj godini preminuo Uzeir Bećović, jedan od najplodnijih kulturnih stvaralaca na prostoru Crne Gore.
Bećović je rođen 8. aprila 1936. godine u Lever Tari, pored Pljevalja, gdje je završio osnovno školovanje. Gimnaziju je završio u Pljevljima, a potom je više obrazovanje stekao u Zagrebu i Beogradu. Obavljao je značajne funkcije u mnogim društveno-političkim, sportskim i kulturnim organizacijama u Pljevljima, Crnoj Gori i šire.
Radio je na odgovornim dužnostima, a 20 godina je bio direktor Međurepubličke zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost u Pljevljima.
Bio je predsjednik i član raznih komisija i žirija u oblasti kulture i umjetnosti, član i počasni član mnogih organizacija i udruženja iz oblasti kulture na području bivše Jugoslavije, državne zajednice SCG i Crne Gore. Dobitnik je više od 60 društvenih priznanja i nagrada. Objavio je 25 knjiga sa tematikom kulturna baština, prošlost, tragovi, aktivnosti vezane za mlade, putopisi, monografije… Zaslužan je za publikovanje velikog broja književnih prvijenaca mladih autora sa prostora Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore.
Važnija su mu djela: Susreti na Jabuci, Pod zastavom Tita – omladinske radne akcije, Tromeđa bez međa, Pljevlja – tragom vremena, Katalog izdavačke djelatnosti MRZ Pljevlja, Književna riječna Tromeđi, Program počinje u Vašingtonu, Pjesnička riječna izvoru Pive, Tutinski književni susreti, Prelistavanje vremena – odbrana kulturne povezanosti, Prvi vijek pozorišta u Pljevljima, Kulturna panorama Pljevalja (XX vijek), Lever Tara i njeno stanovništvo – monografija, Husein pašina džamija u Pljevljima, Kulturno-prosvjetno društvo Gajret u Pljevljima, a koautor je tek dovršenog djela Kulturna baština Bošnjačko-Muslimanskog stanovništva pljevaljskog kraja.
Tekstovi su mu prevođeni na više stranih jezika. Dao je značajan doprinos na promovisanju kulturnih osobenosti stanovništva koje naseljava pljevaljski kraj i bio je predsjednik Bošnjačko-Muslimanskog kulturnog kruga Pljevlja i član Upravnog odbora Bošnjačkog kulturnog centra Crne Gore. Bio je član Odbora za sanaciju Husein pašine džamije u Pljevljima i zadužen za izradu monografije o Husein pašinoj džamiji, koja je trebalo da bude urađena nakon potpune sanacije.
Aktivno se bavio stručno-naučnim i publicističkim radom, a iza sebe je ostavio bogatu zaostavštinu u rukopisu kao i foto dokumentaciju. Bećović je sahranjen 22. decembra na porodičnom groblju u Lever Tari, kojom prilikom je prigodan govor o njegovom životu i radu održao njegov dugogodišnji prijatelj, istoričar kulture i književnik iz Priboja Faruk Dizdarević. Bećovićje iza sebe ostavio suprugu Sabahetu i sinove Armana i Zlatka.
* Preuzeto sa:
http://www.danas.rs/dodaci/sandzak/in_memoriam__uzeir_becovic.42.html?news_id=149370#sthash.yxZ8D71K.dpuf